Kolumne

Anketa
16.02.2017
Koja vam je najbo'ja sorta grožđa?

Merlot
Plavac
Malvasija dubrovačka
Kardinal
Krivaja
Pogledaj rezultate

Tražilica
Google


Web-mail
Korisničko ime:

@gruda.org

Lozinka:

Nemate e-mail adresu na gruda.org?
Prijavite se!

Iz Perovog pera

Kolumna, 30.06.2016

Uzgoj vinove loze u par riječi

Uzgoj vinove loze u par riječi

Čejadi moja, neću vam danas u dugo, nemam kad. Evo ti ga je paso prvi sedmoga, a ja praske još ne pobro pa mi vaja it u baštinu, pobrat ono malo prasaka. Ocio sam ih pobrat opose, i bi da sam prije stigo, ne bi mi bilo o glavu, lijepo bi ja to natenane, a ne vako ih sad moram pobrat sve sebe.

Dosta o praskam, to ću ti neki drugi put rijet, amo sad malo o vinovoj lozi.

Prije davno su ti naši stari živjeli od uzgoja stoke. Uzgoj stoke ti je imo vrlo veliku važnos u Konavlima, bogati. Koristila se za 'ranu, prodaju ili rad u poju. E, ali kad su ti napisali oni "Liber Gratiaum" (ili kako se već piše) u 17. stojeću, uzgoj stoke ti je bio istisnut u koris' uzgoja vinove loze, a još je više otežan 1662. (ijadušestošesedruge) mletačkim nametima i porezima na prijevoz robe na stoci.

Od kraja 17. stojeća vinova loza je bila glavna kultura u Konavlima. Višak vina ti se izvozio da bi ti se uvezla ili dopremila, je li, potrebna količina žita koja je nedostajala. Podatak iz 1686. godine govori da su Konavle proizvodile oko 80 000 kvarta (1 kvart = 0,67 l) vina. Ako je ukupna populacija Konavala brojila u to vrijeme neđe oko 7 500 čejadi, to ti je prestavjalo proizvodnju od oko 6,7 l po čoeku godišnje. Nije malo.

Ja mislim da svak u Konavlima zna sve o lozi, ali ne, iznenadio bi se čoek, koliko ih čak i ne zna đe raste grozd i okle dolazi, pa ću baš radi takvije ukratko kazat malo o lozi, e!

Sadnice vinove loze obično ti se sade krajem marča, a trga ti se krajem osmoga ili početkom devetoga mjeseca. Dobra kvaliteta vina se koristi za doma, i za počastit boju rodbinu, a lošija kvaliteta vina se obično koristi za prodavanje judima i miješanje s vodom da bi se dobila "bevanda", koju obožava lokalno stanovništvo.

Intenzitet rasta, sazrijevanja, prinosa i kvalitete grožđa kod vinove loze su uvjetovani genetskom osnovom sorte, primjenom ampelotehničkih mjera, pesticida i još nekijeh drugijeh stvari. Zadnjije pe-šes godina sve je prisutnija primjena onih vražijih sintetičkih regulatora rasta koji imaju za cilj ubrzat ili usporit neke procese u bijci čime neposredno utječu na efekte njenoga uzgoja. Oni ti doprinose postizanju balansiranog odnosa bujnosti, rodnosti i kvalitete proizvoda bijke, loze, je li.

Za brži rast najčešće se koriste giberalini, a za sporiji rast brojni regulatori poput: etefona, alara, morfaktina, klorida, paklobutrazola, maleinskog hidrazida i što ti ja znam već čega.

Primjena stimulatora rasta, prije svih giberelinske kiseline, utječe na povećanje dužine internodija i dužine lastara. Rast ti je boji ako se primjena stimulatora obavi dok je lastar mlađi.

Optimalne koncentracije giberelinske kiseline primjenjene poslije cvijetanja doprinosu ubrzanom sazrijevanju grožđa i povećanju sadržaja cukra.

Vajda će i Konavosko poje jopet zablistat. Ja ti imam dva sina, jedan ti je u Osijeku završio veliku skulu za agronoma i on ti meni pomože oko baština vikendima kad dođe sa famijom iz grada, on ti je vrijedan, a ovi drugi, mlađi, nevaja nikome, još se nije ženio, nego po vas dan sluša onu muziku za pušit droge i onda ti ide tamo po tijem kafićima navijat te muzike, nataman ga bilo. Reko sam mu ja, nema ti života od tega, boje se ti uvati motike, na njivi vazda ima posla, dolaze nove mašine, koje zahtjevaju veće znanje, nego što je bilo potrebno prije pe-šes godina. Danas sejak mora bit dobar mehaničar, zaštitar i ratar. Sve tri struke se moraju u jednom čovjeku nać. Bez toga ti nema više života.

Eto te, odo ja u 'jutu pokupit praske.