Krtola bez motike

Krtola ti je zanimjiva i zafalna bijka za brdsko-planinske krajeve đe predstavja važan izvor prihoda pojoprivrednije domaćinstava.

Manje je poznato da se krtola more sadit bez ukopavanja u tlo, odnosno bez motike, korištenjem natruloga sijena i slame k'o pokrivke, koji se više ne mogu koristit za namirit stoku, a ni za prostirku u štalam. Tehnološki postupak je znanstveno provjeren i more se preporučit k'o dodatni vid korištenja slabo plodnije pojoprivrednije površina u brdskijem područjima.

E, bi' će se sadeka pitaš zašto bi ja sadio krtolu na ovi način pa ću ti ja odma sad rijet zašto. Ovijem načinom izbjegava se: priprema zemjišta oranjem; okopavanje; ogrtanje kućica; polijevanje korova cidokorom i dodatno zalijevanje tijekom sušnoga razdobja vegetacije k'o i neracionalno gnjojenje.

Pojava krtoline zlatice se more efikasno suzbit puštanjem gladije fazana i drugije živina (npr. kučki, praci, čagji...) na krtolište.

Za sađenje se koristu sjemenske krtole mase od pese-šese grama. Ako su teže od 80 grama, narežeš ih po pola 8 do 10 dana prije da bi se rezna površina prosušila. U ovom slučaju je obavezna dezifekcija noža kod svakoga reza u trides postotnoj otopini formalina.

Optimalno vrijeme sađenja ti je dan ili dva (more i 3) poslije punoga mjeseca kad zemja na koju se polažu krtole ima temperaturu neđe oko 10°C. Bitno je poštovat ovu preporuku i kontrolirat date parametre.

Za bujne i kasne sorte preporučen je razmak između redova od 60 cenata a moreš stavit i četres.

Za slabije bujne i rane sorte razmak je 50 x 35 cenata.

Kod prvog slučaja je po hektaru potrebno 1800 kila sjemenske krtole a kod drugog oko 3500 kila, (optimalnim se smatra, za ovi oblik sađenja, oko 2000 kila.)

U Konavlima ti je optimalni rok naklijavanja krtola od 28. marča do 5. aprila za polurane sorte: Desiree, Ella. (Nijesam ti koristio ovu metodu nego sam u optimalnom periodu polago krtole Desiree sorte na tlo bez naklijavanja, ma su mi nešto slabo rodile.)

E, miritalo bi sad da ti kažem kako ćeš ovo posadi.

Na predviđenu površinu tla fino rasporediš zdrave gomoje po razmaku koji zahtjeva upotrebljena sorta krtole (gore sam ti napiso) i prekriješ ih sa 10 cenata debelim slojem natrule slame i sijena iz zalihe (nemoj koristit svježe bije!).

Na tu površinu staviš 2-3 centa mješavine gnjojiva od goveda (uzmi u Iva, najboje ti je) i kamene prašine (90% gnjoja i 10% kamene prašine). Visinu do dvades ili dvadesipe cenata reda dopuni sijenom i slamom bez dodatnog zbijanja mase.

Kamenu prašinu moreš uzet u kamenolomu na Dubcu, dođeš gore i pitaš ih da ti daju nepotreban "višak" kod proizvodnje izdrobjenog kamena za nasipanje puteva (granitna prašina), slobodno reci da te Pero poslo.

Zalijevanje i njega krtole ti nijesu potrebni, a zelena masa ostaje svježa bar trides dana duže od uobičajene njege tijekom vegetacijskoga razdobja.

Krtole ti se u jesen vade iz redova laganijem razgrtanjem pokrovne mase. Krtola je čista i ujednačene veličine. Trajnost krtole u vrećam' je produžena i nije podložna prekali ni promjenama temperature tijekom zimskije mjeseci i ranoga projeća.

Ja ti već punije 15 godina osobno koristim otopinu 'jekovitog bija izdvojenog u domaćemu jabučnome octu radi sprječavanja preranog klijanja krtola:
-    metoda: kada u banji
-    temperatura: šese stupnjeva
-    vrijeme izdvajanja: 3 i po ure

Raspršivačem bi ti jednom sedmično (poneđejnikom) posipo nasade krtole.

Preliminarni zakjučak je da izbor bija nije od presudnog značaja za spriječavanje klijanja krtole. Ima bit da je prisustvo raspršenog jabučnog octa uzrokovalo klijanje krtole.

Dodatnim, višegodišnjijem provjeram, krtola je ostavjana u vrećam po šes mjeseca i nije dolazilo do pojave klijanja. Svakako, ova zapažanja bi vajalo i znanstveno provjerit, ali više o temu u mojoj knjizi "Poje i Znanje" koja izlazi neđe početkom 2017., ja mislim u vejači.

U sto dobrije.